apartmani Brač

Privatni smještaj na Braču 2024 !

Apartmani otok Brač - Privatni smještaj u kućama, sobama i apartmanima - otok Brač - veliki izbor smještaja uz snižene cijene - komentari gostiju!

Vidova Gora

Vidova Gora, Brač
Pogled s Vidove Gore

Najviši vrh jadranskog arhipelaga (780 m).

Planinarski uspon od Gospe Karmelske u Bolu traje dva sata, ali mnogi preferiraju prilaz cestom (18 km): Supetar – Nerežišća – Knežeravan (s pastirskim stanovima od kojih se posebno preporuèa posjetiti one u Gažulu) – Vidova Gora, jer omogućuje potpuni profil kroz sve varijetete braèkog krša s endemskim šumama crnog bora.

Gora je dobila ime po ruševinama kapelice sv. Vida, stotinjak metara od vrha, èiji titular upućuje na prastari hrvatski kult slavenskog boga Svetovida.

Panorama s Vidove gore nešto je što se ne propušta prilikom posjete otoku Braèu. U dubini se vidi zlatni prst Velog rata, niska braèkih uvala, a preko puta sjeverna strana otoka Hvara, poluotok Pelješac, Korèula, Vis i Biševo, sve do Jabuke, a za osobito vedrih dana može se nazrijeti i Monte Gargano na Apeninskom poluotoku.

 

Pustinja Blaca

Pustinja Blaca, Brač
Pustinja Blaca

Pustinja Blaca, nekada slavna glagoljaška pustinja, a kasnije i zvjezdarnica, nalazi se na istoènom obronku doline na južnoj strani otoka Braèa, izmeðu Bola i Milne.

Komotan pristup moguć je širokim putem iz Blataèke uvale ili pješaèkom stazom iz unutrašnjosti otoka, preko Nerežišća, lo-kve Žurmo (sljeme starokršćanskog sarkofaga kao pojilo konja i mazgi) i Dragovode (s kućama nekadašnjih braèkih pastira, podignutim kraj izvora žive vode).

U špilji zvanoj Ljubitovica na strmoj prodolini na južnoj strani otoka godine 1551. dvojica popova glagoljaša iz Poljica našli su stan koji se ubrzo razvio u pustinjaèki samostan. Od 11.000 knjiga u samostanskoj knjižnici znaèajan dio je iz vremena prije 1800., a arhiv pokazuje da su se generacijama pedantno bilježili svi gospodarski i svakodnevni poljodjelski poslovi, poèeci cvjetanja bilja, rasta i branja plodova na blataèkim poljima, i općeniti klimatski ritmovi.

Blaca su saèuvala svoj inventar, danas izložen u muzejskoj postavi. Posebno je vrijedna astronomska ostavština zadnjeg blaètackog pustinjaka don Nike Milièevića mlaðeg.

 

Škrip

Škrip, Brač
Škrip, Brač

Škrip je nastarije naselje na otoku Braèu. Pod naseljem (ime prema lat. scrupus = oštro golemo kamenje), nalaze se glasoviti kamenolomi Plate, Stražišće i Rasohe, u kojima se pod zaštitom Herakla i pod vojnim nadzorom brao kamen za Salonu, Dioklecijanovu palaèu, terme u panonskom Sirmijumu.

Uz njih su djelovale kasnoantièke klesarske radionice koje su odašiljale karakteristiène sarkofage do Ravenne i Akvileje. Iz škripskih kamenoloma brao se i crni mramor s inkrustacijama morskih školjaka od kojega se klesao crkveni namještaj većine ranokršćanskih bazilika u Dalmaciji.

Blokovi i isklesani objekti spuštali su se rampom do luke u Splitskoj, gdje se u moru još vide monumentalni obradeni kameni blokovi koji su pali prilikom ukrcaja na galije.

Uokolo slikovitog sklopa kaštela Radojkovića u kojemu je Zavièajni muzej otoka Braèa (sjajna arheološka zbirka i izložba bračkog gospodarskog alata), dobro su se oèuvale ‘megalitske’ zidine koje su opasivale ilirsko naselje (prostor od oko 0,8 ha).

Nalaz mikenske keramike upućuje na doba moguće grèke kolonizacije, a brojne crkve i bazilike èine Škrip jedinstvenim mjestom koje nam daje jedinstven uvid u sva povijesna razdoblja i tisućljetni kontinuitet života na otoku Braèu.

Croatia